Skip to content

Monodrama “Život sa ocem”

Beograd, 17.05.2019. Asocijacija SMOKA (Svetski Mir, Obrazovanje i Kultura) u saradnji sa kulturnim ustanovama grada Beograda predstavila je javnosti monodramu „Život sa ocem”.

Radnja se dešava u Hirošimi, tri godine nakon nuklearnog napada. Iz razgovora oca i ćerke saznajemo o životima ljudi koji su preživeli napad. Micue je preživela, međutim, žalila je jer je većinu voljenih osoba izgubila. Osećala se krivom i nikako nije mogla da se prepusti ljubavi i raduje životu. Otac Takezo koji je izgubio život u napadu je ohrabruje da postaje svesna vrednosti života i prihvati da može da bude srećna.

Život sa ocem

 “Život sa ocem”, je roman autora Hisaši Inoue, jednog od najpoznatijih pisaca i dramaturga u Japanu, dobitnika najviših priznanja za doprinos u kulturi. Roman ostavlja toliko dubok i potresan utisak da je pretočen u poruku mira, inspirisanu knjigom, koja se prenosi svetu putem monodrame. U avgustu 2009. godine sastavljena je drama pod nazivom “Život sa ocem”. Od tada, ona se aktivno izvodi na mnogim mestima širom Japana i sveta.

Monodrama “Život sa ocem”

Beograd, 17.05.2019. Asocijacija SMOKA (Svetski Mir, Obrazovanje i Kultura) u saradnji sa kulturnim ustanovama grada Beograda predstavila je javnosti monodramu „Život sa ocem”.

Radnja se dešava u Hirošimi, tri godine nakon nuklearnog napada. Iz razgovora oca i ćerke saznajemo o životima ljudi koji su preživeli napad. Micue je preživela, međutim, žalila je jer je većinu voljenih osoba izgubila. Osećala se krivom i nikako nije mogla da se prepusti ljubavi i raduje životu. Otac Takezo koji je izgubio život u napadu je ohrabruje da postaje svesna vrednosti života i prihvati da može da bude srećna.

Dana, 6. avgusta 1945. godine, američki bombarder „Enola Gay“ bacio je atomsku bombu iznad Hirošime, detonirajući je na visini od oko 600 metara iznad zemlje. U trenutku eksplozije, prvi udar je zbrisao područje od 5 km², nakon čega je vazdušni udar stvoren detonacijom pretvorio ostatak grada u ruševinu. U par trenutaka, sve osim betonske zgrade direktno ispod tačke eksplozije je nestalo. Ta građevina u nultoj tački, sada poznata kao „Atomska kupola“, i dan danas stoji podsećajući nas, svojom ogoljenom kupolom od savijenog čelika, na užas nuklearnog udara i rata.

Sat koji je prestao da radi pri padu A bombe na Hirošimu

Izložba fotografija “Nikada Više Fukušima! Katastrofa u nuklearnoj Elektrani”

17. novembra 2016. godine u 17 časova u Domu sindikata, Njeno Kraljevsko Visočanstvo Princeza Jelisaveta Karadordjević svečano je otvorila izložbu fotografija “Nikada Više Fukušima! Katastrofa u nuklearnoj Elektrani” u organizaciji Udruženja građana – Svetski Mir, Obrazovanje, Kultura, Asocijacija SMOKA.

Program podrazumeva izložbu fotografija Fukušima, Cunami i Černobilj japanskog fotografa Rjuići Hirokave (Ryuichi Hirokawa), najpoznatijeg japanskog autora dokumentarnih fotografija i projekciju dokumentarnih filmova japanske rediteljke Hitomi Kamanake (Hitomi Kamanaka) – “Mali Glasovi iz Fukušime” i “Rapsodija u selu Rokašo”.

„Radioaktivnost nanosi štetu generacijama koje dolaze. Ona ne utiče samo na ljude, nego na svako živo biće na zemlji. Mislim da nemamo pravo da odaberemo takvu stvar za nas. Mi ne treba da odaberemo nuklearnu energiju, atomsku bombu, i bilo koji rat koji poništavaju sve aspekte digniteta ljudskog roda i prirode“, poručio nam je autor izložbe Rjuići Hirokava.

Izložba fotografija “Nikada Više Fukušima! Katastrofa u nuklearnoj Elektrani”

17. novembra 2016. godine u 17 časova u Domu sindikata, Njeno Kraljevsko Visočanstvo Princeza Jelisaveta Karadordjević svečano je otvorila izložbu fotografija “Nikada Više Fukušima! Katastrofa u nuklearnoj Elektrani” u organizaciji Udruženja građana – Svetski Mir, Obrazovanje, Kultura, Asocijacija SMOKA.

Program podrazumeva izložbu fotografija Fukušima, Cunami i Černobilj japanskog fotografa Rjuići Hirokave (Ryuichi Hirokawa), najpoznatijeg japanskog autora dokumentarnih fotografija i projekciju dokumentarnih filmova japanske rediteljke Hitomi Kamanake (Hitomi Kamanaka) – “Mali Glasovi iz Fukušime” i “Rapsodija u selu Rokašo”.

Predsednik udruženja je tom prilikom izjavio: “Ove 2016. godine se navršava 30 godina od katastrofe u Černobillju i 5 godina od Fukušime. Nažalost, ljudski rod nije naučio lekcije iz Černobilja za Fukušimu. To je zbog toga jer smo toliko dugo verovali da je nuklearna energija, budućnost.
Ali taj mit bi mogao biti skoro uništen zbog ove dve katastrofe“.

Događaj ima za cilj edukaciju i upozorenje šire javnosti na ozbiljne posledice koje mogu da nastanu korišćenjem nuklearne energije i potakne nas na razmišljanje kako da zajedničkim snagama utičemo na kreiranje bezbednog i mirnog društva.

Organizaciju događaja su podržale brojne domaće i strane organizacije.

Transformisanje ljudskog duha – izložba posvećena očuvanju mira

Izložbu smo organizovali 2008. godine u galeriji Progres u Beogradu. Na panele smo postavili fotografije koje prikazuju posledice upotrebe nuklearnog oružja (Hirošima i Nagasaki) kao i važne poruke za očuvanje i dostizanje mira.
Svim osnovnim i srednjima školama u Beogradu i u unutrašnjosti poslali smo pozivnice sa informacijom o izložbi.

Zabeležili smo veliki broj posetilaca izložbe (više od 10 000) među kojima je bio značajan broj učenika osnovnih i srednjih škola.

Transformisanje ljudskog duha – izložba posvećena očuvanju mira

Izložbu smo organizovali 2008. godine u galeriji Progres u Beogradu. Na panele smo postavili fotografije koje prikazuju posledice upotrebe nuklearnog oružja (Hirošima i Nagasaki) kao i važne poruke za očuvanje i dostizanje mira.
Svim osnovnim i srednjima školama u Beogradu i u unutrašnjosti poslali smo pozivnice sa informacijom o izložbi.

Projekat je organizovan u saradnji sa Fondacijom Princeze Jelisavete, OSCE, Nuclear Age Peace Foundation, TFF The transational Foundation for peace and Future Research, Zavod za vaspitanje dece i omladine- Beograd, INES International network of engineers and scientists for global responsibility.